Svrbež kod pasa i smjernice za utvrđivanje uzroka svrbeža.

Svrbež gotovo jednako frustrira pse kao i vlasnike, ali i veterinare. Mnoge su bolesti, vrlo različitih uzroka kojima je najuočljiviji simptom svrbež i promjene na koži nastale češanjem, grickanjem, lizanjem, trljanjem o predmete. Frustracija kod pasa može biti tako jaka da dođe i do promjene ponašanja – netolerantnosti i agresije. Jedan od iznimno čestih simptoma zbog kojih psi budu dovedeni u veterinarsku ambulantu upravo je češanje. Zanimljivo je da mehanizam kojim češanje umanjuje osjećaj svrbeža do danas još nije razjašnjen. Veterinar bi trebao obaviti detaljan klinički pregled psa kako bi utvrdio o kakvim je točno promjenama na koži riječ i pritom detaljno ispitati vlasnika o okolnostima pojave svrbeža. 

Smjernice za utvrđivanje uzroka svrbeža:

Dob Demodikoza i pseća šuga češće se javljaju kod mladih životinja, a atopijski dermatitis, alergije na hranu i piodermija (gnojna upala kože) češće se javljaju kod srednje starih i starijih pasa.

Pasmina Zlatni retriveri, dalmatineri i mnoge male terijerske pasmine imaju veliku sklonost razvoju atopijskog dermatitisa. Pasmina šar pej (Shar Pei) iznimno je sklona razvoju atopijskog dermatitisa, alergije na hranu, piodermije i demodikoze.

Prehrana Osim alergija na hranu, hrana s nedovoljno esencijalnih tvari može uzrokovati svrbež kože. Tako npr. hrana koja ne sadrži dovoljno esencijalnih masnih kiselina može izazvati seboreične promjene na koži. Hrana bogata uglikohidratima (kukuruzom, rižom, krumpirom, graškom i dr.) uzrokuje bujanje gljivica koje uzrokuju svrbež i neugodan miris krzna.

Okoliš Životinje koje su slobodne i provode puno vremena u prirodi i s drugim životinjama sklonije su parazitarnim invazijama. Kod pojave atopijskog dermatitisa važno je pokušati utvrditi je li riječ o nekom alergenu iz prirode ili kućnog okoliša. Infestacije buhama te alergije na ugriz buhe sigurno su najčešći uzrok svrbeža kod pasa. Važno je naglasiti da pas koji ima zaštitu od buha (bilo da je riječ o ogrlici protiv buha, spot-on tekućini i dr.), a boravi u prostoru koji nije adekvatno očišćen od buha ili je u kontaktu sa životinjama koje nisu očišćene od buha i dalje može imati problema s buhama jer buhe ugibaju tek kad se napiju krvi na psu koji ima zaštitu protiv buha, dakle buhe i dalje napadaju vašeg psa.

Drugi kućni ljubimci Prisutnost ili odsutnost svrbeža kod drugih kućnih ljubimaca također je vrlo bitan podatak. Više životinja koje se češu može upućivati na parazitarnu etiologiju. Mačka koja je slobodna može biti izvor buha za psa koji je inače kućni pas.

Kontakt s ljudima Činjenica da ljudi koji su u kontaktu sa životinjama također imaju promjene na koži može biti vrlo bitna za dijagnozu bolesti (okrugle crvene promjene na koži vlasnika upućuju na dermatofitozu).

Zahvaćeno područje Za dijagnozu je vrlo važno gdje su se prvo pojavile kožne promjene i kako su izgledale. Psi vrlo često učestalim češanjem stvore ozljede na koži koje skrivaju prvotni izgled promjena. Pseća šuga na primjer najčešće započinje na rubovima uški te se od tuda počinje širiti. Psi oboljeli od demodikoze vrlo često izgledaju kao da imaju naočale, jer se gubitak dlake najčešće javlja oko očiju.

Učestalost češanja Postupni razvoj svrbeža, blažeg intenziteta, obično se veže uz atopijski dermatitis, alergije na hranu, piodermiju i seboreju, dok je za parazitarne invazije i reakcije na lijekove specifičan brzi nastup intenzivnog češanja.

Sezonalnost pojave Pojava svrbeža u određenom razdoblju godine upućuje najčešće na atopijski dermatitis. Dermatitis uzrokovan gljivicom Malassezia pachydermatis češće se javlja u mjesecima kada je velika vlažnost.

Odgovor na terapiju Alergijske bolesti trebale bi u većoj ili manjoj mjeri odgovarati na terapiju kortikosteroidima. Bolji odgovor na terapiju kortikosteroidima davat će pas koji pati od atopijskog dermatitisa ili alergije na ugriz buhe nego pas koji pati od alergije na hranu. Uspješno rješavanje svrbeža antibioticima upućuje na piodermiju. Kada se pas učestalo češe prvo na što treba posumnjati jest infestacija buhama. Nakon što se buhe otklone kao mogući uzrok potrebno je uzeti uzorke kože iz kojih će se utvrditi imali li pas neku drugu vrstu parazita ili postoji li možda infekcija bakterijama ili gljivicama. Kada se odbace sve te mogućnosti može se krenuti prema sumnji na alergijska stanja – atopijski dermatitis ili alergiju na hranu. Atopijski dermatitis će relativno dobro reagirati na terapiju kortikosteroidima. Osnovni je pristup alergijama na hranu stroga eliminacijska dijeta, koja katkad mora trajati i tri mjeseca kako bi se vidjeli pravi rezultati. 

Alternativni pristup liječenju svrbeža Lokalno se promjene na koži mogu tretirati razrijeđenim jabučnim octom, kupkama na bazi zobene sluzi, aloe vera gelom. Terapija svrbeža koji nije uzrokovan infestacijom buhama ili drugim ektoparazitima temelji se na ublažavanju upalne reakcije i jačanju imunološkog sustava.

Zato je bitno da je hrana koju pas jede bogata:

Omega 3 nezasićenim masnim kiselinama

• Smanjuje upalu
• Plava riba odličan je izvor omega 3 masnih kiselina

A i E vitaminom

• Nedostatak vitamina A uzrokuje suhu, ljuskavu kožu koja je sklona pucanju i tako uzrokuje svrbež
• E vitamin djeluje kao antioksidans i smanjuje upalu
• Jetra je odličan izvor vitamina topivih u mastima (vitamini A, D, E i K) koji se u kombinaciji s masnim kiselinama koje se također nalaze u jetri odlično resorbiraju u organizmu. Psa treba hraniti jetrom u malim količinama kako ne bi došlo do proljeva.

• Probioticima
• Iznimno su važni pri liječenju bolesti uzrokovanih promjenama u mikroflori kože i crijeva
• Prirodan izvor su fermentirani mliječni proizvodi, npr. kefir, a odličan izvor Lactobacillusa acidophilusa je i sirovi goveđi burag (fileki, tripice).

Uvijek treba birati namirnice koje su prirodno bogate nekom tvari, a umjetne dodatke izbjegavati (njihova iskoristivost u organizmu obično je mala i nedostatna, a u nekim slučajevima može biti i štetna za organizam).